PITANJE: D. S. (54) Poštovani, prije desetak godina izgradio sam kuću u Zagrebu. Ja sam osoba s invaliditetom, a supruga mi ne radi otkako je završio Domovinski rat.

 

Kuću koju smo izgradili je bez građevinske dozvole, no doneseno je pravomoćno rješenje o legalizaciji. Imam problem s razlikom izračuna kvadrature i duplim zaduženjem računa, tvrtka koja se bavi komunalnim uslugama, poslala je račun za siječanj ove godine, jedan je naslovila na suprugu, a drugi na mene. Razlika u kvadraturi iznosi 20 četvornih metara, a žele mi naplatiti rekapitulaciju duga za kompletnu 2014. godinu. Kako supruga i ja s naše troje malodobne djece živimo od socijalne pomoći i dječjeg doplatka, nismo u mogućnosti podmiriti razliku za 2014. godinu. Tvrtka mi prijeti ovrhom zbog navedenog duga. Zanima me moram li im to platiti jer je to njihova pogreška što nam nisu prije zaračunali navede kvadrate?

ODGOVOR: Poštovani, u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ( NN 86/12, 143/13, dalje: ZPNIZ), podnositelj zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno to rješenje su dužni po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, osim za pomoćnu zgradu, ako tim zakonom ili odredbama posebnih propisa nije propisano drugačije (čl. 22. st. 1. ZPNIZ). Vlasnik posebnog dijela ne plaća, međutim, komunalni doprinos i vodni doprinos za njegov posebni dio koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja (čl. 22. st. 2. ZPNIZ). Rješenje o izvedenom stanju mora sadržavati podatke o vanjskoj veličini zgrade koja je bila predmet ozakonjenja (čl. 23. st. 1. t. 5. ZPNIZ).

Posebni propis na temelju kojega se određuje utvrđivanje komunalnog i vodnog doprinosa je Odluka Grada Zagreba o komunalnom doprinosu od 15. srpnja 2013 (URBROJ: 251-01-07-13-1, dalje: Odluka). Prema Odluci, Komunalni se doprinos obračunava u skladu s obujmom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a ako se građevina koja je izgrađena bez građevinske dozvole prije 15. veljače 1968. ili građevina izgrađena s građevinskom dozvolom uklanjaju zbog gradnje nove građevine ili se dograđuju ili nadograđuju, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu (čl. 4. st. 1. i 2. Odluke).

Dakle, kada se gradi nova građevina, komunalni se doprinos utvrđuje za svaki m3 novoizgrađene građevine, a u slučaju rušenja ili nadogradnje prijašnjih građevina prema čl. 4. st. 2. Odluke, plaća se svaki m3 razlike u odnosu na prijašnju građevinu, a osim tih propisanih uvjeta, potrebno je i da je dio za koji se traži komunalna naknada bio predmet ozakonjenja u skladu s čl. 22. st. 2. ZPNIZ), a koliki je taj dio se vidi iz izreke rješenja o izvedenom stanju.

Kako navodite da je tražbina naknada za komunalnu uslugu nastala 2014. i kako je njeno postojanje moglo biti utvrđeno u postupku ozakonjenja nelegalno izgrađene zgrade, još uvijek postoji obveza njenog ispunjenja u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima (NN 125/11, dalje: ZOO). Naime, tražbine povremenih davanja koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, kao što je tražbina na plaćanje komunalne naknade, zastarijevaju za tri godine od dana dospjelosti svakog pojedinog davanja (čl. 226. st. 1. ZOO). Ovaj zakonski rok je objektivan i teče od dana kad je vjerovnik stekao pravo da se naplati za neku od isporučenih komunalnih usluga, a ne ovisi o njegovom saznanju da ima pravo naplatiti se. Kako je ova tražbina utvrđena pravomoćnom odlukom nadležnog tijela javne vlasti u upravnom postupku, ona zastarjeva tek za deset godina (čl. 233. st. 1. ZOO). Rješenje kojim je utvrđena obveza plaćanja komunalne naknade se može prisilno izvršiti u roku od pet godina od kad je postalo izvršno, ako zakonom nije drukčije propisano, proizlazi iz odredbi čl. 135. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, dalje: ZUP)

S obzirom da je rješenje o izvedenom stanju postalo pravomoćno, protiv njega se ne može izjaviti žalba, osim ako je moguć povrat u prijašnje stanje u skladu s odredbama ZUP-a. Povrat u prijašnje strane dopušta se na prijedlog stranke koja je iz opravdanih razloga propustila obaviti tu radnju ili ako je iz neznanja ili očitom pogreškom poslala ili predala podnesak na vrijeme, ali nenadležnom javnopravnom tijelu (čl. 82. st. 1. ZUP). Prijedlog se podnosi tijelu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu radnju u roku od 8 dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje, a najkasnije u roku od tri mjeseca od proteka žalbenog roka (čl. 82. st. 2. i 3. ZUP). U prijedlogu treba navesti činjenice na kojima se temelji opravdanost prijedloga, a ako se izjavljuje prijedlog zbog propuštanja podnošenja žalbe, prijedlogu treba priložiti i žalbu (čl. 82. st. 2. ZUP).

Kad se ne može više izjaviti žalba, načelno se može pokrenuti obnova postupka na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 30 dana od kad je stranka saznala za razloge obnove ili stekla mogućnost upotrebe novih dokaza, a najkasnije u roku od tri godine od dostave rješenja stranci (čl. 123. st. 1. i 3. ZUP). Obnova postupka se može zahtjevati zbog saznanja za nove činjenice ili stjecanja mogućnosti upotrebe novih dokaza koji bi, sami ili u svezi s prije izvedenim dokazima, mogli dovesti do donošenja sadržajno različitog rješenja da su te činjenice ili dokazi bili upotrebljeni u prijašnjem postupku, te zbog drugih razloga navedenih u čl. 123. ZUP. Prijedlog za obnovu stranka predaje tijelu koje je donijelo rješenje na način propisan za predaju podnesaka i u njemu mora učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog predala na vrijeme (čl. 124. st. 1. i 2. ZUP). Ako prijedlog nije pravodoban, podnesen od ovlaštene osobe ili nije u njemu učinjen vjerojatnim razlog za obnovu, nadležno tijelo će ga odbaciti (čl. 126. st. 1. ZUP). Kako ne raspolažemo svim informacijama, ne možemo procijeniti ishod postupka u slučaju moguće obnove postupka.

U svakom slučaju, kad se ne može više uložiti žalba, ostaje mogućnost pokretanja upravnog spora pred upravnim sudovima (čl. 12. st. 2. ZUP).

 

Komunalna naknada se utvrđuje na temelju rješenja o komunalnom doprinosu koji donosi gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove, a prema podacima koje mu dostavlja nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o izvedenom stanju (čl. 22. st. 4. ZPNIZ, čl. 8. Odluke).

Odlukom su propisane i neke pogodnosti prilikom plaćanja komunalnog doprinosa. Tako se obveznik komunalnog doprinosa koji je pokrenuo postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu stambenu ili stambeno-poslovnu zgradu obujma do 1.200 m3 koju koristi za vlastite potrebe ili jedan stan u višestambenoj zgradi, oslobađa se plaćanja komunalnog doprinosa u sljedećim slučajevima (čl. 12. st. 2. Odluke):

-ako je prosječni prihod po članu obveznikova obiteljskog domaćinstva za prethodnu godinu bio manji od 50% od prosječno mjesečno isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u istom razdoblju do 60% iznosa obračunatoga komunalnog doprinosa

-ako je prosječni prihod po članu obveznikova obiteljskog domaćinstva za prethodnu godinu bio manji od 40% od prosječno mjesečno isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u istom razdoblju do 85% iznosa obračunatoga komunalnog doprinosa

-ako je prosječni prihod po članu obveznikova obiteljskog domaćinstva za prethodnu godinu bio manji od 30% od prosječno mjesečno isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u istom razdoblju, odnosno ako obveznik prima socijalnu pomoć oslobađa se plaćanja cijelog iznosa komunalne naknade

Pravo na oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa fizička osoba koja gradi stambenu građevinu za vlastite potrebe može ostvariti samo jedanput (čl. 12. st. 3. Odluke). Oslobođenje se može ostvariti kod gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove koje je utvrdilo komunalnu naknadu.

Osim toga, rješenjem o utvrđivanju komunalnog i vodnog doprinosa će se odobriti odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka plaćanja ako se otplata vrši obročno, ako odgodu zatraži podnositelj zahtjeva odnosno vlasnik zgrade (čl. 22. st. 5. ZPNIZ). Odgoda se odobrava za razdoblje od godine dana od izvršnog rješenja (čl. 22. st. 5. ZPNIZ).

Budući da ste napomenuli da primate socijalnu pomoć i dječji doplatak te da ste osoba s invaliditetom, osim što vam ukazujemo na gore spomenute mogućnosti oslobođenja i odgode plaćanja, napominjemo da su određena novčana primanja izuzeta od ovrhe na temelju Općeg poreznog zakona (NN 26/15, dalje: OPZ) koji se primjenjuje prilikom izvršenja novčane tražbine koja je utvrđena rješenjem o komunalnom doprinosu i podredno odredbe Ovršnog zakona (NN 93/14, dalje: OZ) ,a u slučaju da se ista provede (čl. 8. st. 3. Odluke, čl. 138. OPZ).

Prema čl. 138. OPZ, neplijenjive su tražbine po osnovi plaće i s njima izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće (koja u skladu s Uredbom o visini minimalne plaće, URBROJ: 50301-04/12-14-2, iznosi 3029.55 kuna za 2015. godinu) i novčana primanja izuzeta od ovrhe prema posebnim propisima (čl. 142. OPZ)

Prema odredbama OZ-a izuzeti su od ovrhe:

a) primanja po osnovi naknade za tjelesno oštećenje prema propisima o invalidskom osiguranju,

b) primanja po osnovi socijalne skrbi,

c) primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisima nije drukčije određeno te

d) ostala primanja izuzeta od ovrhe prema čl. 172. OZ i posebnim propisima.

Primanja po osnovi socijalne skrbi propisuje npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, dalje: ZSS) i neki drugi propisi. Prema odredbama ZSS novčana primanja koja se mogu ostvariti su zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja i druge u skladu s čl. 25. ZSS.

.Ako se ovrha pokrene temeljem rješenja o ovrsi donesenog po pravomoćnom rješenju upravnog tijela, ovršenik može podnijeti prigovor u žalbu u roku od osam dana od dostave rješenja o ovrsi donesenog na temelju takve isprave (čl. 130. st. 1. OPZ). Žalba se može izjaviti zbog toga što je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe ili na kojemu je ovrha ograničena, zbog toga što je ispunjenje izvršenja ovrhe odgođeno te iz drugih razloga prema čl. 50. OZ.

Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu

Objavljeno: 26.05.2015