Što donosi Masterplan bolnica, je li smjena ministra zdravlja Rajka Ostojića bila opravdana i koje je promjene u zdravstveni sustav unio njegov nasljednik Siniša Varga

 

Izrada prijedloga nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara od 2014. do 2016., dogovor oko izlaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice s 1. siječnja 2015., te smjena Rajka Ostojića na čije je čelno mjesto u Ministarstvu zdravlja došao Siniša Varga, događaji su koji su obilježili proteklu godinu u hrvatskom zdravstvu.

Odlazak Ostojića i revizija Masterplana bolnica

Rajko Ostojić na posljednjoj sjednici Vlade 11. lipnja, uoči smjene, predstavio je najznačajniji projekt svojeg dvoipolgodišnjeg mandata - Masterplan bolničkog sustava za razdoblje od 2014. do 2016. godine, najavivši reorganizaciju i uvođenje reda u bolnički sustav na što se čekalo 20 godina. Na odlasku iz Vlade istaknuo je da će njegov Masterplan bolnica donijeti značajne uštede, uvesti reda u bolnički sustav, spajanjem bolnica smanjiti njihov broj sa 31 na 19, smanjiti broj 'akutnih' postelja za 40 posto, te za 27 posto povećati kapacitete dnevnih bolnica. Analizu bolničkog sustava, koja je prethodila izradi Masterplana, izradili su francuski konzultanti za 200 tisuća eura.

No dotadašnji ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga odmah nakon stupanja na ministarsku dužnost, 18. lipnja, najavio je reviziju nekih od najznačajnijih projekata svojega prethodnika - ukidanje smjenskog rada, vraćanje dežurstva u bolnice, te izlazak HZZO-a iz riznice koji je Ostojić stalno odgađao. Odlučio se i za reviziju Ostojićeva Masterplana, koji je povučen iz saborske procedure, netom nakon što je tamo dospio. Naime, Vargin tim je izračunao da bi Ostojićev Masterplan, umjesto najavljene uštede od 400 milijuna kuna godišnje, porezne obveznike dodatno koštao čak dvije milijarde kuna.

Masterplan u Saboru 

Iako je novi "Vargin Masterplan" trebao biti usvojen u Saboru još u rujnu, pred zastupnicima će se naći tek poslije Nove godine. Strategiju reforme bolničkog sustava tzv. Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. - 2016., Vlada je usvojila 26. studenoga, kada je Varga najavio da će se povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova.

Nakon donošenja tog novog plana, stopa akutnog bolničkog liječenja trebala bi biti smanjena za 10 posto, prosječna stopa popunjenosti kreveta porasti do 85 posto, duljina bolničkog liječenja smanjila bi se za 10 do 40 posto, a povećale bi se i ambulantne usluge, slučajevi dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 posto. Iz Ostojićeva Masterplana zadržane su četiri regije zdravstvenog planiranja - Središnja i sjeverna regija, Istočna regija, Južna te Zapadna regija.

U svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar kao krovna bolnička institucija u regiji s kojom su povezane manje bolnice. I iz redova vladajućih i iz oporbe protekle se godine pozivalo na konsenzus oko reforme zdravstvenog sustava, no predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić poručio je da konsenzusa neće biti bez prethodnog dogovora premijera Zorana Milanovića i vođe oporbe Tomislava Karamarka.

HZZO izlazi iz riznice

Od 1. travnja stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13 posto vraćena je na 15 posto, pošto je utvrđeno da dva postotna boda niže stope zdravstvenoga doprinosa nisu značajnije smanjila troškove rada, a nagomilala su gubitke u zdravstvu. Nakon 3,2 milijarde kuna, koliko je ove godine uloženo proračunskog novca u sanaciju bolnica i HZZO-a, ukupne dospjele obveze u zdravstvu na kraju 2014. godine iznosit će 2,1 milijardu kuna, od čega 300 milijuna kuna otpada na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 1,8 milijardi kuna na bolnice.

Trend stalnih naknadnih sanacija dugova u zdravstvu u resornom su ministarstvu tumačili posljedicom nerealno niskog planiranja sredstava za zdravstvo unutar državnog proračuna, Siniša Varga, najprije kao ravnatelj HZZO-a, a zatim i kao ministar zdravlja, još početkom godine najavio je zaokret u poslovanju izlaskom HZZO-a iz državne riznice. Nakon dva odgađanja i velikih otpora u Ministarstvu financija, u proračunu za iduću godinu planirano je da HZZO iz državne riznice izađe s 1. siječnja 2015. HZZO će iduće godine raspolagati s oko 22 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu manje nego ove godine, no sustav bi trebao postati učinkovitiji jer bolnice više neće dobivati novac unaprijed, već će im se plaćati nakon obavljene usluge.

Hina
Foto: PIXSELL

Objavljeno: 27.12.2014