U Hrvatskoj ima više od 50 tisuća organizacija civilnog društva i sigurno da za sve njih nema dovoljno novca, ali zadaća je države da raspoloživa sredstva dodijeli udrugama koje najviše pomažu građankama i građanima, a to su one koje štite žrtve obiteljskog nasilja i koje se bave ranjivim skupinama, uz ostale i osobama s invaliditetom

Predstavnici organizacija civilnog društva na današnjoj sjednici Vijeća za socijalnu pravdu Predsjednika Republike zatražili su da ih država više tretira kao partnere, a neki od njih su se požalili na sve lošiju komunikaciju s državnim tijelima.
Predsjednik Republike Ivo Josipović naglasio je veliki doprinos udruga demokratizaciji Hrvatske i postizanju europskih standarda te kazao da bez njih Hrvatska danas ne bi bila europska zemlja.

Kroz rad civilnog društva mijenja se odnos građana prema državi, kazao je Josipović, i naglasio da svaki korak stvaranja i provođenja politike treba računati na partnerstvo s organizacijama civilnog društva.

Organizacije civilnog društva počele su se prepoznavati tako da danas u Hrvatskoj imamo udruge koje zastupaju oprečne vrijednosti. Neke udruge zastupaju stavove koje ja osobno ne bih uvijek nazvao demokratskim, međutim to jest civilno društvo, kazao je Josipović.

Josipović je posebno istaknuo organizacije koje djeluju na humanitarnom području, gdje je važno biti partner državi koja želi biti socijalna država, te one koje promiču zaštitu ljudskih prava i koje su zaslužne za borbu protiv korupcije i veću transparentnost države.

U Hrvatskoj ima više od 50 tisuća organizacija civilnog društva i sigurno da za sve njih nema dovoljno novca, ali zadaća je države da raspoloživa sredstva dodijeli udrugama koje najviše pomažu građankama i građanima, a to su one koje štite žrtve obiteljskog nasilja i koje se bave ranjivim skupinama, uz ostale i osobama s invaliditetom.

Ušli smo u razdoblje kad će civilno društvo imati još veću ulogu na europskom planu, pa se postavlja pitanje opstojnosti mnogih udruga. Sve promjene bi se trebale temeljiti na autoregulaciji i da se izbjegnu intervencije države, kazao je Josipović.

Neke udruge rade bolje od državnih tijela i nadam se da će država mnoge od svojih funkcija podijeliti sa civilnim društvom, kazao je Josipović.

Ravnatelj Ureda za Udruge Igor Vidačak istaknuo je da u Hrvatskoj samo 7 posto građana volontira, unatoč tolikog broja udruga na čije se projekte na državnoj i lokalnim razinama godišnje potroši 1,5 milijardi kuna.

Po njemu, uloga civilinog društva jača, što se vidi po podacima da je tijekom 2011. država donijela 44 akta na kojima se tražilo javno savjetovanja, a da je u 2012. taj broj znatno veći.

Upozorio je da se u zadnje vrijeme otvara pitanja treba li država uopće financirati organizacije civilnog društva, čak i u Saboru, unatoč velike koristi od usluga koje one ostvare.

Dragan Zelić iz Gonga kazao je da veliki dio politike želi građane kao podanike a ne kao partnere. Neke udruge šire netrpeljivost i manipuliraju osjećajima građana, kazao je, što je vidljivo oko referenduma "U ime obitelji" i na primjeru Vukovara.

On smatra da treba dosta raditi na građanskom obrazovanju, u čemu vidi veliku odgovornost medija, sustava obrazovanja i udruga.

Hina

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Objavljeno: 29.11.2013