U prvim danima jeseni red je malo više progovoriti o prošli puta spominjanom 'jesenjem bluesu' ili sindromu sezonskog poremećaja raspoloženja koji je prvi opisao američki psihijatar Norman Rosenthal

 

Smanjeno izlaganje dnevnom sunčevom svjetlu utječe na manje lučenje hormona serotonina (poznatog i kao 'hormon sreće'), čime se automatski smanjeno luči i hormon melatonin, koji je zaslužan za naš (dobar) san. Sve to može utjecati na naše raspoloženje kao i na biološke ritmove budnosti i spavanja.

Čak 20% osoba, većinom žena koje su šest puta više od muškaraca izloženije ovom riziku, pati od ovog sezonskog poremećaja raspoloženja koji se nerijetko javlja već u drugoj polovici rujna, progredirajući tijekom sljedećih mjeseci. Karakteriziraju ga depresivnost, gubitak energije i interesa, nesanica, prejedanje ili gladovanje, razvijanje negativnih emocija, sve do očaja. Procjene govore da kod 2 do 3 posto Europljana 'jesenski blues' poprima razmjere pravog psihijatrijskog poremećaja pa ga zato, ne bez razloga, nazivaju i sezonskim emocionalnim poremećajem.

Zato se nastojte okružiti ljudima koji šire pozitivno ozračje, a na kilometre izbjegavajte mrgude pune negativnih silnica. Upijajte svaku pa i najmanju zraku sunca. Šetajući, pa makar i pod kišobranom, duboko dišite i hranite dušu pozitivnim mislima i sličicama dragih uspomena i lijepih životnih priča. A iza toga - pod toplu, meku dekicu, knjigu u ruke i punjenje baterija i aktivacija 'hormona sreće' mogu početi.

Pozitivan stav prema životu, kao i motiviranost nikad ne ispuštajte iz ruku pa i onda kad zasviraju zvuci 'jesenjeg bluesa'.

 

Objavljeno: 30.09.2022