Zbog izvanrednih okolnosti došlo je do stagnacije u većini područja ljudskih prava gdje je prijašnjih godina zabilježen pomak, a nažalost i do nazadovanja u ostvarivanju ljudskih prava u mnogim područjima zaštite najranjivijih društvenih skupina i pojedinaca

 

Kuća ljudskih prava Zagreb i ovo godine objavljuje svoj izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja te doprinosima više od 40 organizacija civilnog društva.

Proteklu godinu obilježila je pojava i širenje epidemije covid-19 te dva razorna potresa koja su pogodila središnju Hrvatsku, najviše Zagreb i Baniju. Velika materijalna šteta koju su prouzročili bila je momentalno vidljiva, dok će se posljedice za ljudska prava, pogotovo socio-ekonomska, osjećati godinama. Ostvarivanje ljudskih prava je tijekom 2020. godine bilo prije svega obilježeno mjerama ograničavanja prava usvojenim radi zaštite javnog zdravlja i kao odgovor na pojavu i širenje epidemije.

Zbog izvanrednih okolnosti došlo je do stagnacije u većini područja ljudskih prava gdje je prijašnjih godina zabilježen pomak, a nažalost i do nazadovanja u ostvarivanju ljudskih prava u mnogim područjima zaštite najranjivijih društvenih skupina i pojedinaca. Višegodišnji negativni trendovi u pojedinim područjima koje smo bilježili prethodnih godina su pod utjecajem epidemije i posljedica potresa postali još naglašenijii i izraženiji, posebice ostvarivanja prava na zdravlje, prava na dom i adekvatne uvjete života te prava na rad.

Osobe starije životne dobi, jednočlane obitelji i djeca posebno su izloženi riziku od siromaštva. Iako bi otrebalo biti prioritetno područje, Hrvatska je i kraj 2020. dočekala bez upotrebljive i na principima ljudskih prava razrađene javne politke suzbijanja siromaštva za buduće razdoblje, ali i bez novog plana zaštite i promocije ljudskih prava.

Epidemija je također dodatno otežala dugogodišnju nepovoljnu situaciju u području ljudskih prava osoba s invaliditetom. Glavni problemi s kojima su se osobe s invaliditetom susretale tijekom 2020. su diskontinuitet i uskrata korištenja raznih medicinskih usluga, nedostupnost informacija zbog neprilagođenog načina izvještavanja za osobe s oštećenjima sluha, vida i osobe s intelektualnim teškoćama, neefikasna provedba procesa deinstitucionalizacije, ograničavanje i uskrata prava na slobodu kretanja korisnika ustanova socijalne skrbi te povećanje rizika od obiteljskog nasilja. Proces deinstitucionalizacije i dalje je spor i neefikasan. Ne bilježi se značajniji napredak u povećanju broja osoba koje napuštaju institucije, a osobe s tjelesnim invaliditetom koje nemaju osiguran dovoljan broj sati osobne asistencije i dalje idu u institucije. Neprilagođenost javnog prijevoza, nepristupačnost mnogih sadržaja, a posebice otežan pristup kulturnim, turističkim i ostalim aktivnostima i dalje su izraženi problemi s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Ni u 2020. godini nije bilo sustavnih napora kako bi se osobama s invaliditetom omogućio ravnopravan pristup svim društvenim sadržajima. Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s diskriminacijom u svim aspektima društvenog života. Zbog otežanog pristupa zaposlenju njihov radni potencijal ostaje neiskorišten. Posebno zabrinjava otežan pristup osobama s invaliditetom zapošljavanju u pojedinim tijelima državnog i javnog sektora. I u 2020. godini nastavljaju se kontinuirani problemi povezani uz lišavanje poslovne sposobnosti osoba s intelektualnim teškoćama iz kojeg izravno proizlazi nemogućnost ostvarivanja građanskihi političkih prava, netransparentno upravljanje njihovom imovinom, nemogućnost izbora pružatelja socijalnih usluga i trajno udomljavanje odraslih osoba.

Istaknuli su u izvještaju da u 2021. ljudska prava moraju biti visoko na listi prioriteta Vlade i Hrvatskog sabora te su ponovili da je imperativno da se ekonomska, društvena i politička rješenja za izlazak iz krize temelje na ljudskim pravima, pogotovo zaštiti ugroženih društvenih i marginaliziranih skupina.

Izvještaj je predstavljen 15. travnja u Novinarskom domu u sklopu Godišnje konferencije o ljudskim pravima koja ove godine obrađuje teme ljudskih prava na potresom pogođenim područjima, medijske slobode i tužbe za defamaciju, klevetu i sramoćenje te zaštitu zviždača.

Cjeloviti izvještaj dostupan je ovdje.

 

Izvor: Kuća ljudskih prava

Objavljeno: 16.04.2021