Vjeruje se da svaki čovjek ima svoj 'ikigai', svoj razlog za život i energiju koja ga motivira i gura

 

'Feng shui je kada vjeruješ da je za probleme koji ti se dešavaju u životu kriv namještaj', piše na jednoj od karikatura koju sam vidjela ovih dana.

Nasmijala sam se do suza ovom duhovitom tekstu kojem se veliki dio Kineza sigurno ne bi smijao, a uz to bi me i prijekorno gledali.

Drevna je ovo kineska vještina, stara više od šest tisuća godina, kojom se uređenje prostora i život usklađuju s okruženjem u kojem obitavamo.

Službena psihologija nije pobornik rubnih, eksperimentalno nepotkrijepljenih područja. Nije im baš nekako sklona, neovisno o tome što su ona životna, nerijetko svojim rezultatima i opipljiva. Psihologija se oduvijek opirala onome što se ne može eksperimentalno dokazati i na temelju eksperimentalno dobivenih rezultata objasniti. Još više se opirala onome što zovemo raznim mentalitetima kao i alternativnim pristupima.

Pokojni profesor Zoran Bujas, doajen psihologije u Hrvata, da je danas živ istjerao bi nas valjda iz svoje fakultetske sobe kada bismo mu samo onako, s vrata, spomenuli 'hygge', 'lykke', 'ikigai', 'lagom', 'sisu'.

Ove našem govornom području nepoznate riječi, pojmovi su, koji na jezicima zemalja odakle dolaze, govore o nama nedovoljno poznatim životnim stilovima.

Njihovo prisustvo i svakodnevna primjena jačali su i jačaju koheziju njegovih članova, stvarajući s vremenom i identitet tih društava. Od nekih od tih pojavnosti naprosto se ne može pobjeći, bilo to psihologiji drago ili ne. Žmiriti pred njima i ignorirati ih nepametno je i puno više govori o nama i našim slabostima, nego o ovim pojavama koje službena psihologija poprilično banalizira i marginalizira.

Pa krenimo…

'Ikigai' je japanski koncept sreće, dugovječnosti, svrhe i motiva postojanja svih nas. Za njegovo su razumijevanje presudni mali životni koraci, zatomljivanje velikog 'ja', sklad, uživanje u sitnicama i bivanje sada i ovdje. Vjeruje se da svaki čovjek ima svoj 'ikigai', svoj razlog za život i energiju koja ga motivira i gura.

'Hygge' i 'lykke' obilježja su životnog stila Danaca. 'Hygge' u prijevodu znači 'ugodno druženje s obitelji i prijateljima, udobnost i zajedništvo', a 'lykke' je danska riječ za sreću. Ukratko, oba ova pojma možemo opisati kao uživanje u prisustvu nježnih, umirujućih stvari i malih životnih sitnica poput tople kupke, opuštanja uz dobru knjigu, uživanju u jutarnjoj kavi, sami ili u društvu. 'Hygge' i 'lykke' nisu stvari, ne možemo ih kupiti. Neformalnost u kontaktima ključ je svega, a za jednostavan, zajednički, obiteljski objed svakodnevno se mora odvojiti obiteljsko vrijeme.

'Lagom' je švedski stil života. 'Nešto što nije ni premalo ni previše, nego baš koliko treba', najbolje opisuje ovaj način življenja koji dolazi s nama dalekog sjevera. I ako nas 'hygge' i 'lykke' uče kako uživati u svakom životnom trenutku, Šveđani idu i korak dalje pa u svojem konceptu življenja stavljaju naglasak na njegovu umjerenost i održivost.

Finci, čija je zemlja prije nekoliko godina od UN-a proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, kroz život koračaju stilom života zvanim 'sisu'. Opisuju je kao 'umjetnost hrabrosti' i najnoviji je hit među Fincima. Zimsko kupanje u moru mnogima je nepojmljivo. No kad vidite Fince kako razbijaju led na površini vode, u koju će potom uroniti svoja tijela, oni upravo prakticiraju 'sisu', postupak koji im pomaže nositi se s velikim brojem poprilično neugodnih i hladnih dana. 'Sisu' je tako oblik svakodnevne hrabrosti koja ima pozitivne učinke na opće blagostanje, podiže imunitet i pomaže prevladavati teške trenutke klime sjevera.

I ma kako se to na pojedinim dijelovima ove naše planete zvalo, ako primjena ovih životnih stilova i njihovih ideja vodilja, pa bio to u konačnici i placebo efekt, dovodi do onog boljeg, blagotvornijeg, sretnijeg i pozitivnijeg u čovjeku, manje je to škodljivo i puno svrhovitije i zdravije od posezanja za medikamentima i terapijama sumnjivog karaktera.

'Ne razmišljajte zašto sumnjate. Ne brinite se što ne možete odgovoriti i ne pokušavajte objasniti ono što ne možete znati', riječi su Alberta Einsteina.

 

Objavljeno: 16.04.2021