VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Prijeti li nam i virus mržnje?

Opasno je i sramotno ovo poigravanje ljudima i domovinom u kojoj živimo, s rizikom da ovo nekontrolirano nabrijavanje i prelaženje granica normalne komunikacije za sobom povuče i druge destruktivce, koji samo čekaju svoju ego trip priliku

Mržnja i ljubav, ilustracija

 

'O tempora, o mores!' (Čudnih li vremena, čudnih li običaja!) znamenita je Ciceronova rečenica koju je izgovorio čudeći se pokvarenosti i otklonima u ponašanju njegovih suvremenika i zgražajući se nad brojnim negativnim pojavama toga doba.

Ovih dana obasuti smo salvom i baražnom vatrom agresivnih, vulgarnih, destruktivnih, nepristojnih, sramotnih, bijesnih, neuljuđenih, pogrdnih, bahatih, brutalnih, nekulturnih, neodgojenih, egoističnih, narcisoidnih, drskih i vrijeđajućih, verbalno nasilnih poruka te neprilagođenog ego trip ponašanja nedostupnog korekciji, a koje, na svoju žalost i sramotu, dolazi sa samog vrha.

Opasno je i sramotno ovo poigravanje ljudima i domovinom u kojoj živimo, s rizikom da ovo nekontrolirano nabrijavanje i prelaženje granica normalne komunikacije za sobom povuče i druge destruktivce, koji samo čekaju svoju ego trip priliku. Jer ovakva nedistancirana komunikacija djeluje zarazno, povlači za sobom ljude povodljive za lošim primjerom i prijeti postati obrascem ponašanja.

Kako i ovo ne bi postala još jedna epidemija virusa, kojeg je lako prepoznati, ali nešto teže izolirati (koja nam sve češće i sve žešće prijeti), profesionalna, ljudska i moralna obveza je dići glas protiv ovakvih pojavnosti jer dio je ovo psihologije mržnje za koju smo mislili da je odavno premošćena. Psiholozi i psihijatri šute (licemjerno, iz straha, ili možda uživaju?!), a trebali bi puno toga reći i učiniti, od dijagnostike do terapije, jer njihova bi briga trebala biti kako staviti pod kontrolu sve ono što truje mentalno zdravlje ljudi.

Psihologija kaže da je mržnja najdestruktivniji i najrazorniji osjećaj u povijesti ljudske prirode. Ovu vrlo složenu emociju definira kao emocionalni stav i generaliziranu ljutnju usmjerenu na sve koje se mrzi i, možda ono najvažnije, kao poriv za obezvrjeđivanjem drugih. Mržnja nanosi ozbiljne posljedice kako na emocionalno, psihološko i fizičko zdravlje pojedinca, tako i same nacije. Reakcije, izazvane mržnjom, obojane su željom da se nekome naudi, među ostalim načinima i mentalno, pri tome ponižavajući i omalovažavajući samu osobu.

I zato, kako bismo sve naše dobro odgojene, samozatajne, korektne i pristojne 'male velike ljude' zaštitili od ove pogubne bujice verbalnog bijesa i mržnje, upućene odozgo, stavite sve to 'na ignor' i 'mjutajte' (kako bi to danas naši mladi rekli), distancirajte se na kilometre i još dalje i dalje…

Okrenite politici leđa i vratite se radostima života, buđenju prirode i simbolici Uskrsa koji nam se osmjehuje još od Cvjetne nedjelje. Sijte proljetnu vedrinu, pozitivne misli i optimizam, ljubav prema čovjeku i iznad svega uvažavanje drugog i drugačijeg.

Svima znani drevni kineski filozof Konfucije nije nam bez razloga još davnih dana poručio: 'Lako je mrziti, teško je voljeti. Na ovom principu počivaju sve stvari.'

 

Višnja Majsec Sobota

 

Povezane vijesti