Zahvaljujući angažmanu zastupnice u Hrvatskom saboru Ljubice Lukačić, osobe s invaliditetom su od samog početka imale prioritetni status pri cijepljenju protiv covida-19. Međutim, malo je poznato da je na razini EU jednako važnu ulogu u donošenju takve strategije odigrala hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak. Nama je to bio povod za kratki intervju

 

Koliko je bilo teško, uz trenutne javnozdravstvene i društvene okolnosti, sastaviti popis ključnih koraka za učinkovite strategije cijepljenja i uvođenje cjepiva protiv bolesti covid-19?

- U Europskom smo parlamentu često raspravljali s čelnicima Europske komisije, Europske agencije za lijekove i Europskog centra za kontrolu i sprečavanje bolesti o važnosti ujednačenog pristupa postupku cijepljenja stanovništva u svim državama članicama. Kada je riječ o cjepivu, ono što je najveći izazov je logistika zbog specifičnih uvjeta u kojima se cjepiva moraju distribuirati od proizvodnih centara do krajnjih korisnika. Taj hladni lanac morao je biti u potpunosti osiguran kako ne bismo izgubili dragocjene doze cjepiva. Države članice imaju glavnu riječ u strateškom planiranju i realizaciji svih potrebnih koraka kako bi borba protiv pandemije bila uspješna, uzimajući u obzir specifičnosti svake države.

Pored izazova distribucije cjepiva, susreli smo se i s problemom dezinformacija i teorija zavjere vezanih uz cjepivo, kao i lažnim cjepivima i lijekovima koji se nude. Zbog toga smo u više navrata pozvali Europsku komisiju i države članice da informativnim kampanjama građanima pruže točne i provjerene informacije o bolesti i cjepivu. Drago mi je što u Hrvatskoj vidimo povećani interes za cjepivo i što se uspješno argumentima borimo protiv širitelja dezinformacija. Solidarnost Europske unije pokazuje se i u gesti država članica koje su dio svojih količina cjepiva preusmjerile u Hrvatsku za potresom pogođena područja.

Malo je poznato da su upravo hrvatske europarlamentarke i europarlamentarci odigrali važnu ulogu u određivanju prioritetnog statusa pri cijepljenju za osjetljive i ranjive skupine, poput osoba s invaliditetom. Kako je tekao taj proces?

- U listopadu su objavljene preporuke za cijepljenje građana i pripremanje zdravstvenih sustava za provođenje ciljanog cijepljenja prioritetnih skupina. Odmah sam uočila da osobe s invaliditetom, a pogotovo osobe koje ovise o mreži podrške, nisu predstavljene kao one koje bi među prvima trebale biti cijepljene. U suradnji sa zastupnicom u Hrvatskom saboru Ljubicom Lukačić žurno sam razmotrila mogućnosti kako riješiti ovaj problem. O tome sam razgovarala s drugim kolegama u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, čija sam članica. Upućen je pisani upit Europskoj komisiji u kojem je upozoreno da osobe s invaliditetom trebaju biti prioritetne za cijepljenje. Na to sam upozorila i tijekom sjednice Europskog parlamenta u prosincu kada smo raspravljali o strategiji cijepljenja. U konačnici, Europska komisija je u ažuriranim preporukama među prioritetne skupine uvrstila i osobe s invaliditetom. Na tragu toga je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo 4. prosinca na svojim mrežnim stranicama naveo da su prioritetne skupine za cijepljenje protiv bolesti covid-19 u Republici Hrvatskoj osobe s povećanim rizikom od teških oblika bolesti, djelatnici u zdravstvu te korisnici i djelatnici pružatelja usluga smještaja osoba starije životne dobi i odrasle osobe s invaliditetom.

Budući da se sada još distribuiraju količine cjepiva svim državama članicama, razmjerno broju stanovnika, apsolutni je prioritet bio cijepiti zdravstvene radnike i starije osobe, jer su najrizičnije skupine. Vjerujem da će s povećanjem isporuka cjepiva i osobe s invaliditetom biti među prvima koje će se cijepiti u većem broju.

Mislite li da se može učiniti više, u smislu globalnih i lokalnih politika, kako bi se ovakve ugroze u budućnosti spriječile ili barem ublažile?

- Europska komisija je 15. srpnja usvojila Komunikaciju o kratkotrajnoj zdravstvenoj spremnosti EU-a, pozivajući države članice da pripreme mjere prevencije, pripravnosti i reagiranja u slučaju budućih epidemija. Komunikacija je dala niz preporuka kako to postići, uz poseban fokus na jačanje inovacija i kapaciteta zdravstvenog sustava. Učinkovita provedba ovih mjera zahtijeva koordinaciju i učinkovitu razmjenu informacija između država članica.

Jedna od glavnih akcijskih točaka potrebnih Europi za prevladavanje ovakvih događaja u budućnosti je ubrzanje razvoja, proizvodnje i poticanje strateške autonomije Europske unije u onim ključnim točkama očuvanja javnog zdravlja i sigurnosti. Kao izvjestiteljica Europske pučke stranke za Novu industrijsku strategiju u amandmanima koje sam uložila, a koji su usvojeni u Europskom parlamentu, pozvala sam upravo na povratak proizvodnje ključnih proizvoda u Europsku uniju, među kojima su medicinska oprema, lijekovi i aktivne tvari u proizvodnji. To je jedna od najvažnijih lekcija koje smo naučili tijekom ove pandemije. Strategija EU-a za cjepiva objavljena u lipnju prikazuje put prema naprijed i vjerujem da ćemo uspjeti u tome.

Objavljeno: 17.03.2021