Često sam običavala reći da zaposlenici bez šefova opstaju, ali šef bez zaposlenika sam je sebi svrha. Ova pouka trebala bi biti svojevrsna 'sila teža' koja bi (ruko)vođenje trebala držati čvrsto pri zemlji, da ne poleti i ne udalji se previše od 'malih velikih ljudi'

 

Korado Korlević, hrvatski astronom i učitelj generacija i generacija mladih, u jednom od intervjua, s tugom u glasu, filozofski dalekovidno, kaže: 'Imaš rukovoditelja koji 'vodi ruke' (a zapravo si ti te 'ruke') želeći da i ti budeš kao i svi drugi'.

U modernom svijetu (ruko)vođenje ljudima moderno se i naziva - menadžiranje. I stilovi im se razlikuju ovisno o tome na što ili na koga su tijekom svoga rada orijentirani. Od onih populističkih (ili stručnim rječnikom rečeno 'afilijativnih'), koji očekuju da ih svi 'vole', preko onih s autoritetom moći koju koriste za vlastitu korist i dobrobit, pa sve do onih koji znaju motivirati zaposlene, potiču stvaranje dobre radne klime, osnažuju timski duh, vole raditi i spremni su do određene granice žrtvovati vlastite interese u korist interesa organizacije, gradeći autoritet znanja, povjerenja i unutarnje kohezije.

Otac i guru teorije modernog menadžmenta, Austrijanac dr. Peter F. Drucker, tijekom 20. stoljeća afirmirao je novi koncept menadžmenta, s kojim se ušlo i u novo 21. stoljeće. Nasuprot ustaljenim načelima centralizacije i komande takozvanih 'bijelih ovratnika', onako s vrha, prenio je ovlaštenja na niže organizacijske razine poštujući podjelu rada kao i specijalizirane poslovne funkcije. Njegovi su šefovi tako postali 'integratori i koordinatori zajedničkih napora', a stručno-kreativni radnici, koje naziva 'radnicima znanja', dobili su u ovom sustavu značaj gotovo ravan menadžerskom, budući da su svojim prijedlozima i kreativnim rješenjima značajno doprinijeli ciljevima same organizacije. S obzirom na značaj 'radnika znanja' u organizaciji, izuzetno je važno da oni i rade prave stvari. Legendarna je Druckerova maksima: 'Važno je raditi na pravi način, ali je još važnije raditi prave stvari'.

Ovaj znameniti predavač, vizionar i humanist na jednom mjestu kaže: 'Možda je zato najvažnija zadaća menadžmenta integriranje ljudi u zajednički pothvat. Umjesto odnosa 'podređeni - nadređeni', bolji bi bio 'orkestar - dirigent''.

Često sam običavala reći da zaposlenici bez šefova opstaju, ali šef bez zaposlenika sam je sebi svrha. Ova pouka trebala bi biti svojevrsna 'sila teža' koja bi (ruko)vođenje svih vrsta trebala držati čvrsto pri zemlji, da ne poleti i ne udalji se previše od onih toliko puta spominjanih 'malih velikih ljudi'. Sve ostalo pripada konformizmu, egoizmu i kompeticiji, usudila bih se pridodati - sve bolesnijem egoizmu i sve bolesnijoj kompeticiji, koji su nerijetko samo kompenzacija za unutarnju nesigurnost.

Pliva se različitim stilovima, tone se jednim. Odabir je na onima koji su se odlučili okušati u (ruko)vođenju (iliti menadžiranju).

Objavljeno: 05.03.2021