Epidemiološke studije su pokazale da čak trećina populacije u industrijski razvijenim zemljama trpi od kronične boli koja predstavlja zdravstveni, ekonomski i socijalni problem, dok svega 50 posto ove populacije prima adekvatnu terapiju

Prema definiciji Međunarodnog udruženja za izučavanje boli (International Association for the Study of Pain-IASP) bol je neugodan osjetni i emocionalni doživljaj povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva i nizom različitih bolesti. Akutna bol ima upozoravajuću ulogu o potencijalnoj opasnosti po zdravlje i traje manje od dvanaest tjedana.  Kronična bol je neprestana, dugoročna bol koja traje više od tri mjeseca ili nakon vremena kada bi se očekivalo ozdravljenje i prestanak boli nakon traume ili operacije, uzrokuje poremećaj spavanja, reaktivnu tjeskobu i potištenost, narušava kvalitetu života, opterećujući pojedinca i društvo u cjelini. Epidemiološke studije su pokazale da čak jedna trećina populacije u industrijski razvijenim zemljama trpi od kronične boli. Neuropatska bol je bol inicirana ili prouzročena primarnom lezijom ili disfunkcijom perifernog ili središnjeg živčanog sustava. Npr. kod herpes zostera, zbog amputacije ili ozljede leđne moždine, bol koja se javlja kod dijabetičara ili pacijenata s multiplom sklerozom.

Bol kao neugodan individualan osjećaj teško je definirati, svatko je doživljava i podnosi drugačije. Epidemiološke studije su pokazale da čak trećina populacije u industrijski razvijenim zemljama trpi od kronične boli koja predstavlja zdravstveni, ekonomski i socijalni problem, dok svega 50 posto ove populacije prima adekvatnu terapiju. Za RH ne postoje precizni podaci o liječenju boli, znamo da su kronični bolni sindromi najčešće razlog izostanka s posla i odlaska u prijevremenu mirovinu. Važno je naglasiti pravo bolesnika na liječenje boli kao temeljno ljudsko pravo.
Međunarodno udruženje za izučavanje boli IASP je  osnovano 1973. godine kao neprofitna organizacija posvećena istraživanju boli i poboljšanju liječenja bolesnika koji pate zbog boli. Preporuke IASP-a prihvatilo je veliki broj europskih zemalja.  1995. godine je osnovano Europsko udruženje društva za liječenje boli (EFIC) koje  2001. godine pokreće globalni projekt Europa protiv boli prihvaćen u 26 europskih zemalja. Hrvatsko društvo za liječenje boli postaje član ovih udruženja 2002. godine i prihvaća program razvoja koji je usmjeren u tri osnovna pravca: izučavanje boli, edukacija stručnjaka i bolesnika, te razvoj mreže organiziranih jedinica za liječenje boli s ciljem unapređenja kvalitete života bolesnika.
Mnoge komplementarne terapije su se pokazale korisnima kao sastavni dio ukupnog režima tretiranja boli. Hipnoterapija, uključujući samo hipnozu, može se koristiti kao dio relaksacijske tehnike. Akupunktura i akupresura mogu biti korisne u tretiranju kroničnih glavobolja, migrena i sindroma mišićne boli. Homeopatija se generalno pokazala da nije učinkovita. Postoje brojne druge terapije koje se nude za razne cijene. Za mnoge od njih nije dokazano da imaju ikakav učinak, a većina njih nije prošla kliničko testiranje kako bi se ispitalo postoji li ikakav učinak. Važno je reći svom liječniku ako koristite bilo kakav oblik biljnih lijekova jer oni mogu biti u interakciji s drugim propisanim lijekovima. Važno je imati na umu kod korištenja prirodnih lijekova da prirodno ne znači i sigurno – navodi Hrvatsko društvo za liječenje boli.
Za uspješno liječenje boli važna je edukacija bolesnika o boli. Brošure koje su namijenjene bolesnicima, a u kojima se opisuju pojedine vrste boli, te mogućnosti liječenja pojedinih bolnih entiteta potražite na: http://www.hdlb.org/main/page_za_graanstvo.html.
U Hrvatskoj danas postoje i ambulante koje se bave liječenjem boli, a njihov popis možete pogledati na stranici Hrvatskog društva za liječenje boli: http://www.hdlb.org/main/page_poetna_.html.

In-Portal

Objavljeno: 17.10.2013