Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da je u 2011. i 2012. porastao broj zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali one i dalje čine samo 0,9 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Upozorio je kako je najveći broj nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine te kao problem istaknuo lošu obrazovnu strukturu osoba s invaliditetom

Saborski zastupnici podržali su večeras prijedlog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojem je cilj povećati njihovu zapošljivost, te stvoriti uvjete za rehabilitaciju i ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da je u 2011. i 2012. porastao broj zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali one i dalje čine samo 0,9 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Upozorio je kako je najveći broj nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine (više od 16 posto) te kao problem istaknuo lošu obrazovnu strukturu osoba s invaliditetom, jer njih 82 posto ima srednju stručnu spremu.

Empatija prema osobama s invaliditetom

Mrsić je istaknuo kako se u EU važnim pokazalo uvođenje kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom za sve poslodavce, razvoj novih i kvalitetnih oblika profesionalne rehabilitacije, te jačanje zakonodavnog okvira socijalnog poduzetništva.

"Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom predstavlja preduvjet za zapošljavanje na tržištu rada", kazao je. Istaknuo je da će proširivanje kvotnog zapošljavanja na realni sektor i uvođenje obveze plaćanja novčane naknade za nezapošljavanje osoba s invaliditetom potaknuti njihovo veće zapošljavanje.

"Poslodavci će biti stimulirani uvođenjem novčane nagrade ako zaposle više osoba s invaliditetom od predviđene kvote", najavio je Mrsić.

Napominjući da će SDP poduprijeti predloženi zakon, Ana Komparić-Devčić upozorila je da se u Hrvatskoj na burzi rada nalazi oko 6700 osoba s invaliditetom, što je 1,8 posto svih osoba koje traže posao. Istaknula je da se zakonom regulira pravo na rehabilitaciju osoba s invaliditetom, njihovo zapošljavanje na otvorenom tržištu rada te kvotno zapošljavanje, što se u zemljama EU pokazalo vrlo dobrim.

Upitala se hoće li se zakonom moći natjerati privatne tvrtke da svoje uvjete prilagode osobama s invaliditetom, kada to nisu učinile ni mnoge javne i zdravstvene ustanove.

Replicirao joj je Goran Marić (HDZ) koji smatra da to ovaj zakon neće učiniti. "Empatiju prema invalidima privatni poduzetnici iskazuju samo u situacijama kada se treba uslikati ili promovirati njihove interese", rekao je.

Zločesti ljudi koji idu za profitom

S time se nisu složili Silvano Hrelja (HSU), koji kaže da nije dozvoljeno generalizirati i stigmatizirati, te Nedžad Hodžić (Klub zastupnika nacionalnih manjina) koji upozorava kako ne stoje konstatacije da su u privatnom sektoru "neki zločesti ljudi koji idu za profitom".

Napominjući kako bi do drugog čitanja zakon trebalo doraditi, Đurđica Sumrak (HDZ) založila se da do 2014. godine na 25 zaposlenih u državnim službama bude zaposlena barem jedna osoba s invaliditetom.

I Hrelja (HSU) smatra da se trebaju pronaći nova riješanja u sustavu koji ne funkcionira posljednjih deset godina. Založio se za ocjenu stanja što se učinilo na profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. S time se složio Božo Blažeković (HNS) koji je istaknuo da humani odnos društva prema osobama s invaliditetom mora biti prioritet.

Hina

Foto: PIXSELL

Objavljeno: 27.09.2013