PITANJE: V. P. (32) Nakon prometne nesreće stekla sam invaliditet u devetnaestoj godini. No naučila sam živjeti normalnim životom kao svaka zdrava osoba. Udala se, zaposlila i postala majka.

 

Međutim, radno mjesto narušilo mi je zdravlje kralježnice. Klasična medicina mi nije pomogla i razmišljam o odlasku kiropraktičaru. U kojim slučajevima mi on može pomoći?  Koje obrazovanje mora posjedovati doktor kiropraktike?

U razgovoru s poznanicima mišljenja su oprečna, neki tvrde da su kiropraktičari šarlatani, a čula sam i puno pozitivnih iskustava osoba kojima su pomogli. Stoga me interesira kako odabrati kiropraktičara?

ODGOVOR: Kiropraktika je profesija zdravstvene zaštite koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom poremećaja živčanog sustava i utjecajem tih poremećaja na opće zdravstveno stanje. Ona je prvenstveno usredotočena na odnos između kralježnice i živčanog sustava, a obično se kategorizira kao komplementarna i alternativna medicina. Postoje određene kontraindikacije kada se ne smije aktivno raditi na pacijentu ali se svakako može raditi s konzervativnijim tehnikama koje su ujedno efikasne kao i klasični zahvati.

Osnovna komponenta kiropraktike je manipulacija kralježnice,  no kiropraktička njega uključuje i širok niz drugih tretmana, poput manualnih i manipulativnih terapija, edukacije o držanju i vježbanju, ergonomski trening (kako hodati, sjediti i stajati na temelju biomehanike), nutricionističke konzultacije, čak i ultrazvučne i laserske terapije. Sukladno tome, kiropraktičari danas često surađuju s doktorima opće prakse, stručnjacima protiv boli i kirurzima, u tretiranju pacijenata s bolovima.

Iako je Hrvatska članica EU, još uvijek nema specifičnog zakona o kiropraktici, stoga budite oprezni i potražite diplomirane doktore kiropraktike, a ne  samoprozvane kiropraktičare i 'iscjelitelje'. Doktor kiropraktike je visoko obrazovan stručnjak koji je dostatno educiran da zna i mora procijeniti kada se smije raditi, kada se ne smije raditi i kad je pacijenta potrebno uputiti dalje na drugačiji oblik liječenja. Formalno obrazovanje za ovo zanimanje, ne provodi se u Republici Hrvatskoj ili se provodi na radnom mjestu nakon završenog srodnog zanimanja.

 Sustav obrazovanja za liječnike kiropraktičare u SAD-u i Kanadi zahtijeva sedmogodišnje školovanje. Uz znanja iz područja anatomije, fiziologije, patologije, rendgenologije i dijagnostike, na studiju je naglašeno stjecanje znanja iz humane biomehanike i učenje posebnih tehnika i zahvata kiropraktike. Nakon završenog studija je za dobivanje licence u SAD-u potrebno položiti još tri nacionalna i jedan područni stručni ispit.

U nekim europskim državama, primjerice u Švicarskoj i u skandinavskim zemljama, kiropraktičar za dobivanje licence mora obaviti šestomjesečnu praksu u bolnici pod nadzorom liječnika mentora. Kiropraktičar mora biti empatična, komunikativna osoba koja ima volju za pomaganje i rad s ljudima. U svom radu mora biti oprezan i stručan, te se neprestano usavršavati.

In Portal

Objavljeno: 10.04.2019