HSUIR već 50 godina djeluje s ciljem unapređenja društvenog položaja invalida rada, prevencije nastanka ozljeda na radu te zaštite prava invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom

 

Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) drugu godinu organizira Nacionalnu kampanju #Tjedan dana s invalidima rada u sklopu Nacionalnog dana invalida rada, koja traje od 18. do 24. ožujka, kao i u sklopu Razvojne suradnje Centra znanja.

Prvog dana Tjedna, 18. ožujka, predstavnici HSUIR-a, predsjednik Josip Petrač i izvršni direktor Leke Sokolaj, održali su konstruktivan radni sastanak u prostorijama Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, gdje su se sastali s pravobraniteljicom Ankom Slonjšak, njezinom zamjenicom Mirom Pekeč-Knežević i savjetnicima Fabijanom Kraljevićem i Darijem Jurišićem, zatim predsjednicom Udruge invalida rada Zagreba Nadom Vorkapić, predsjednicom Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Jadrankom Krstić te zamjenikom predsjednika Udruge slijepih Zagreb.

Kako nam je pojasnio Leke Sokolaj, posebno su se osvrnuli na niz nepravilnosti, opće i posebne probleme osoba s invaliditetom, kao i na moguće prijedloge za rješavanje istih, uz izmjene i dopune nadležnih zakona.

Između ostalog, ukazao je i na dignutu osnovicu za obračun naknade za osobe s tjelesnim oštećenjem, koje je povećano za 300 kuna i konačno iznosi 1.500 kuna. Naime, prije se osnovica povećavala za jednu kunu godišnje. Nažalost, zahtjev da se za stopostotno tjelesno oštećenje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću ostvaruje 100 posto od te osnovice, nije usvojen, tako da prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i dalje ostaje povećanje osnovice za samo 40 posto.

Također je upozoreno na diskriminaciju u odnosu na osobe koje zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti trebaju ići u starosnu mirovinu, a trebaju odraditi još jednu godinu staža – i to od 2014. godinu. Stoga su zatražili pojednostavljenje.

Važno rješavanje problema je i u vezi jedinstvenog tijela vještačenja. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje uz rješenja ne dostavlja nalaze i mišljenja vještaka, zbog čega korisnici nemaju mogućnost adekvatne žalbe, zbog čega postupaju protivno Zakonu i Ustavu. Na primjer, u drugim sustavima vještačenja kao što su socijalna skrb, stranke dobivaju uz rješenja nalaz i mišljenje vještaka.

Vezano za izmjene i dopune Zakona, zatražene su iste u vezi:

- članka 61. temeljem potrebne razumne prilagodbe kada poslodavac dobije rješenje nadležnog tijela o smanjenoj radnoj sposobnosti radnika, pri čemu je dužan napraviti ugovor za radno mjesto za koje je sposoban, slično poslovima gdje je radnik radio. Trenutno je većinom situacija da poslodavac ponudi radno mjesto niže od onog gdje je radnik radio, s puno manjim koeficijentom. Uglavnom, treba odrediti da poslodavac treba odrediti da radnik, odnosno službenik, zadržava isti koeficijent;

- nadopune Zakona o gradnji, članka 137., u smislu nadobradnje sa stavkom 10, u smislu izdavanja dozvole o upotrebi, kao i članka 12. istog Zakona u smislu sigurnosti, u smislu nadopune osoba sa smanjenom pokretljivošću; zatim članka 51. stavka 2. u smislu projektanta, da se upotpuni pristupačnost građevinama za OSI, kao i članak 150. stavak 2. u vezi odgovornosti vlasnika, u odnosu na OSI i osobe smanjene pokretljivosti.

Istaknuto je da Pravilnik o pristupačnosti nije zaživio za osobe s invaliditetom i osobe s manjom pokretljivošću, kao i da Zakon o prostornom uređenju ima mnoge manjkavosti – npr. u članku 140. stavku 1. točci 9. treba dodati da mora osigurati elemente pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama smanjene pristupačnosti. Ujedno, Zakon o socijalnoj skrbi treba proširiti osobne invalidnine uz plaću i na korisnike kojima je utvrđen treći stup funkcionalnosti, jer do sada se odnosio samo na četvrti stup, koji ima samo oko osam osoba u Republici Hrvatskoj.

- Konačno je sazrelo vrijeme, jer postojeći zakoni negiraju postojanje naziva o primjeni pravilnika za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Nismo zadovoljni da poslodavci za dodatno ostvarivanje poticaja plaćaju vještačenje, jer smatramo to dodatnim nametom za poslodavce, koje je vrlo rizično jer Centar za vještačenje može reći da se ne mogu ostvariti poticaji. Ovo je poglavito za oblike samozapošljavanja osoba s invaliditetom, u smislu obrta. Između ostalog, u smislu Pravilnika o znaku pristupačnosti, nadležno tijelo bi za zloupotrebu trajnim rješenjem trebalo oduzeti znak pristupačnosti, kao i povećati novčane iznose kazni za prekršaje, čime bi se disciplinirali korisnici, kao i u EU i u SAD-u, gdje automobile odmah odvoze na deponije, a ljudi dobivaju kazne zatvora – rekao je Sokolaj.

HSUIR već 50 godina djeluje s ciljem unapređenja društvenog položaja invalida rada, prevencije nastanka ozljeda na radu te zaštite prava invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom.

- Vezano za Zakon o mirovinskom osiguranju, ukazali smo što se uspjelo, a što nije. Uglavnom, nismo zadovoljni s dijelom inicijativa. S Uredom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom odlično surađujemo, a nadamo se da ćemo u narednom periodu još tješnje surađivati. I sama pravobraniteljica Slonjšak se složila s rečenim i istaknula da bi Zakon o inkluzivnom dodatku trebao riješiti probleme što se tiče naknada. Zajednički smo konstatirali da je previđe vremena prošlo od osnutka radnih skupina, a da se do sada nije organizirao nijedan sastanak – rekao je za kraj Sokolaj.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 19.03.2019