Projekt RePlast 3D: Kako se teže zapošljive društvene skupine mogu bolje pozicionirati na tržištu rada
Kroz ovaj će projekt 22 osobe iz osjetljivih i teže zapošljivih društvenih skupina biti educirane za pokretanje društvenog poduzetništva za reciklažu plastike i proizvodnju filamenta za 3D printere
U prostoru Hrvatske udruge poslodavaca u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom 'Razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj', kao jedna od aktivnosti inovativnog projekta RePlast 3D, kojeg provodi Udruga VISOKI JABLANI iz Rovinja, u partnerstvu s Centrom UP2DATE iz Zagreba .
Podsjetimo, projekt RePlast 3D je vrijedan 797.112,99 kuna, a kroz njega će 22 osobe iz osjetljivih i teže zapošljivih društvenih skupina biti educirane za pokretanje društvenog poduzetništva za reciklažu plastike i proizvodnju filamenta za 3D printere. Projekt je u potpunosti financiran sredstvima Europske unije.
Gotovo potpuno ispunjena dvorana 'Osijek' bila je dokaz velike zainteresiranosti za projekt, ali i potrebe za informacijama o društvenom poduzetništvu općenito. Kako navodi Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. do 2020., društveno poduzetništvo je novi način poslovanja koji predstavlja područje preklapanja poduzetničkih praksi 
iz poslovnog svijeta i vrijednosti usko povezanih s društvenom odgovornošću i načelima zaštite okoliša. Društveno poduzetništvo može značajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kreiranju novih proizvoda, konkurentnosti, očuvanju resursa, vrednovanju baštine i bioraznolikosti, te unapređenju kvalitete života kroz poslovanje za društvenu dobrobit.
Okrugli stol je, u svojstvu moderatorice, otvorila Gordana Glibo iz Centra UP2DATE, a skup su uvodno pozdravili Mihaela Jović karešin, voditeljica projekta RePlast 3D i predsjednica Udruge VISOKI JABLANI, zatim Milka Kosanović, Direktorica odnosa s članstvom HUP-a, te na kraju izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Katarina Ivanković Knežević. Osim navedenih, ulogu preeavača na okruglom stolu su imali još i Marko Jelić, gradonačelnik grada Knina, Neven Šerić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Teodor Petričević, direktor konzorcija društvenih poduzeća ACT grupa, te Ivan Božić, upravitelj u Socijalnoj zadruzi Humana Nova.
"U Republici Hrvatskoj još uvijek nemamo javnu podršku kako riješiti pitanja promocije, plasmana proizvoda, itd. Nema stalne financijske podrške, nedostaju modeli financiranja, nemamo razvijeno tržište društvenih investitora, nemamo obrazovne programe, nema istraživanja - sve to fali u području društvenog poduzetništva", naglasio je Teodor Petričević.
Profesor Neven Šerić istaknuo je, pak, važnost razvoja gospodarstva kroz zelenu ekonomiju i otvaranje novih radnih mjesta u tom području kao što je ciljano kroz projekt RePlast 3D, na kojem je on jedan od edukatora i savjetnika.
"U područje društvenog poduzetništva dospjeli smo 'iz sile i nevolje' jer nema drugih opcija za zapošljavanje. Nedostaje nam i statistika koliko društvena poduzeća doprinose gospodarstvu zemlje", objašnjava Milka Kosanović, dodatno opisujući situaciju u kojoj se društveno poduzetništvo u Hrvatskoj trenutno nalazi.
"3D printing je budućnost svega. Tko bude znao 3D dizajnirati i printati, imat će posla, bit će konkurentan na tržištu rada", poručio je na kraju svog izlaganja Marko Jelić, gradonačelnik grada Knina, u kojem će biti postavljen mali testni proizvodni pogon projekta RePlast 3D.
Najiščekivanije predavanje je bilo ono državne tajnice Katarine Ivanković Knežević, a njoj je bilo upućeno i najviše pitanja u diskusiji.
"Društveno poduzetništvo još uvijek počiva na entuzijazmu pojedinaca. Ključni faktor provedbe Strategije je činjenica da ćemo financije osigurati kroz EU fondove. Trenutno je 18 velikih projekata u provedbi, vrijednih 10 milijuna kuna, a do kraja godine raspisujemo još natječaja. Još uvijek je potrebno poticati društveno poduzetništvo", kaže, između ostalog, državna tajnica.
Kroz raspravu je akcentirana i mogućnost resocijalizacije raznih marginaliziranih društvenih skupina, poput osoba s invaliditetom, što u konačnici donosi uštede u više segmenata državnih troškova.
Ključnu poruku društvenim poduzetnicima ipak je poslao Teodor Petričević iz ACT grupe.
"Nemojte se fokusirati samo na projektno financiranje. Projekti ne smiju biti veći dio financiranja društvenih poduzeća."
Zaključno, društveno poduzetništvo u Hrvatskoj još je uvijek slabo poznato i prepoznato, a to je stanje koje će se teško promijeniti bez značajnije podrške nadležnih institucija. Dok se to ne dogodi, poduzetnicima preostaje trnovit put do uspjeha, na kojem itekako mogu pomoći okrugli stolovi poput ovoga.
Gordana Glibo i Damir Fatušić
Foto: Nikola Glibo
Objavljeno: 09.02.2018