Osposobljavanje za poslovno upravljanje društvenim poduzećem proći će devet nezaposlenih osoba s invaliditetom iz Zagreba, dok će osposobljavanje za uporabu plastike i ekstrudiranje filamenta za 3D printere proći 13 nezaposlenih osoba s invaliditetom iz Knina

 

Jučer u podne, u Gradskoj vijećnici Grada Knina, predstavljen je inovativan projekt "Replast 3D", vrijedan 797.112,99 kuna, kroz koji će 22 osobe iz osjetljivih i teže zapošljivih društvenih skupina biti educirane za pokretanje društvenog poduzetništva za reciklažu plastike i proizvodnju filamenta (punjenja) za 3D printere. Projekt u Kninu provode Udruga VISOKI JABLANI iz Rovinja, nositelj projekta, i Centar UP2DATE iz Zagreba.

Ciljeve projekta te njegov značaj za lokalnu zajednicu predstavili su dr. sc. Marko Jelić, gradonačelnik Grada Knina,  Mihaela Jović Karešin, predsjednica Udruge VISOKI JABLANI,  prof. dr. sc. Neven Šerić, ekonomski stručnjak i suradnik na projektu sa Sveučilišta u Splitu te Vladislav Sušilović, voditelj kninske ispostave HZZ-a. "Replast 3D" je projekt koji gradi kapacitete partnerskih udruga i lokalne zajednice za pokretanje društvenog poduzeća za sekundarno zbrinjavanje plastičnog otpada; reciklažu plastike i proizvodnju filamenta (punjenja) za 3D printere. Ideja je proizašla iz potrebe sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada akumuliranog na priobalju i zaobalju Jadrana, koje prijeti velikim onečišćenjem mora; potrebe za reduciranjem stope nezaposlenosti niže obrazovanih i teže zapošljivih društvenih skupina, posebice u manje razvijenim područjima; te potrebe za razvojem novih, tzv. zelenih zanimanja koja su u Hrvatskoj deficitarna.

Osposobljavanje za poslovno upravljanje društvenim poduzećem proći će devet nezaposlenih osoba s invaliditetom iz Zagreba, dok će osposobljavanje za uporabu plastike i ekstrudiranje filamenta za 3D printere proći 13 nezaposlenih osoba s invaliditetom, žena iznad 40 godina i mladih ljudi iz Knina. Suradnja na kreiranju i provedbi edukacija te savjetovanju tijekom projekta uspostavljena je s timom prof. dr. sc. Nevena Šerića, ekonomskog i marketinškog stručnjaka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u području poslovne ekonomije i upravljanja otpadom; te s timom prof.dr.sc. Mladena Šercera, voditelja Katedre za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u području prerade i oporabe plastike.

Jačanjem ljudskih kapaciteta za poduzetništvo te ispitivanjem poslovnog okruženja i potrebnih tehničkih kapaciteta, partneri će stvoriti osnovne preduvjete za pokretanje poslovanja i razvoj novih proizvoda s kojima planiraju konkurirati na tržištu. Sam proces i mogućnosti reciklaže bit će praktično testirani, a mali testni pogon će biti postavljen u Kninu. Projektom se ujedno želi podići razinu javne svijesti o društvenom poduzetništvu kao generatoru održivog gospodarskog i društvenog razvoja te doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.

 

Projekt financira Europska unija, iz Europskog socijalnog fonda, putem Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali" 2014. – 2020., u okviru instrumenta "Poticanje društvenog poduzetništva", u 100-postotnom iznosu od 797.112,99 kuna. Provedba je započela 1. lipnja 2017. i traje do 31. svibnja 2018. godine. Projekt je prepoznat i od strane poslovnog sektora te je dodatna donacija u uredskom namještaju za testni pogon stigla i od tvrtke N.G.Prom – Diesel Hrvatska. Za uspješnu provedbu projekta nužna je čvrsta potpora lokalne zajednice i lokalnih vlasti te je suradnja s Gradom Kninom uspostavljena još u lipnju 2017. Grad Knin te kninski ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje aktivno su se uključili u provedbu i dogovoreni su konkretni koraci za iznalaženje prostora za testni pogon, uspostavu sustava selekcije i prikupljanja plastike te osposobljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a. Cilj je postaviti temelje za uspoastavu poduzeća koje bi, u srednjeročnoj perspektivi od 3 do 5 godina, moglo postati samoodrživo kroz komercijalno poslovanje i generirati nova radna mjesta, kao i doprinijeti održivom gospodarskom razvoju kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Kako se radi još uvijek o inovativnoj ideji, malo je sličnih primjera dobre prakse u Europi, ali i u svijetu. Jedan sličan primjer reciklaže povratne PET ambalaže i proizvodnje filamenta za 3D printere partneri su pronašli u Nizozemskoj te je, radi razmjene iskustava i tehničke podrške za postavljanje testnog pogona, uspostavljena suradnja s tvrtkom Reflow Filament iz Amsterdama. Studijski posjet tvrtki Reflow Filament organiziran je polovinom rujna 2017. Tvrtka ima partnere za reciklažu i pogone za proizvodnju 3D filamenta u Indiji, Tanzaniji i Nizozemskoj. Veliki interes je pokazala i za povezivanje s potencijalnim partnerima u Hrvatskoj. No, za održivost projekta po završetku njegove provedbe i potpore Europske unije od presudne će važnosti biti potpora državnih institucija, dosljedna daljnja provedba nacionalne politike poticanja razvoja društvenog poduzetništva, kao i politike gospodarenja otpadom.

Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi. 80 posto dolazi iz kopnenih izvora. Po procjenama, Mediteranom pluta oko 1000 tona plastike. U svijetu se godišnje proizvede oko 300 milijuna tona, a očekuje se udvostručenje za 20 godina. Samo 5 posto se reciklira, 40 posto završit će na deponijama, a trećina u oceanima i morima. Industrija plastike i u RH bilježi rast proizvodnje; od 2006. do 2014. za čak 39 posto. Plastici trebaju stoljeća da se raspadne, a i kada se razgrađuju, polimeri ispuštaju toksine. Prednosti recikliranja plastike su u tome što proizvodi trećinu sumpor dioksida, oko 90 posto manje otpada i oko 250 posto manje ugljičnog dioksida, a omogućava produžen "životni ciklus" proizvoda, što je ekološki i ekonomski isplativo. Učinkovito korištenje resursa je prioritet hrvatske politike zaštite okoliša; usmjeravanje gospodarskih i društvenih aktivnosti prema zelenom gospodarstvu i "društvu koje reciklira". No, još uvijek se prema dostupnim podacima oko 70 posto otpada zbrinjava na deponije, a uporabljuje tek 30 posto. Uporaba komunalnog otpada je tek na 18 posto. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do 2020. bi RH trebala osigurati pripremu za recikliranje 50 posto komunalnog te 70 posto građevinskog otpada. Evidentno je potrebno gospodarenje otpadom uskladiti s prioritetima; povećavati udio ponovnog korištenja i recikliranja, što otvara brojne mogućnosti za razvoj poduzetništva u sferi cirkularne ekonomije. Društveno poduzetništvo jedan je od načina uključivanja teže zapošljivih skupina građana na tržište rada.

Hrvatska je među zemljama EU s najvišim stopama nezaposlenosti (oko 15 posto). Stopa nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj županiji je viša od 25 posto, od čega su 49 posto žene, 51 posto iznad 40. godine, a 25 posto mladi. Problem je u niskoj obrazovnoj strukturi koja ne odgovara potrebama tržišta rada, a ključni faktor profesionalna rehabilitacija i osposobljavanje za nova zanimanja. Istraživanja također pokazuju da su zanimanja budućnosti vezana za zaštitu okoliša. Više od 20 milijuna poslova u EU povezano je s okolišem. Podaci Ministarstva zaštite okoliša RH govore da je cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom moguće udvostručiti broj radnih mjesta u kratkom roku, te da je osobito u sektoru oporabe i recikliranja potrebno razvijati specijalistička znanja u skladu s najmodernijim tehnologijama.

Mihaela Jović Karešin 

Objavljeno: 05.10.2017