Autor izložbe je Veijo Baltzar, romski književnik i umjetnik, a bazira se na životnoj priči Mirande, Romkinje iz Slovačke, koja je za razliku od svoje obitelji uspjela preživjeti zatočeništvo u koncentracijskom logoru

 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i finska Kreativna udruga za umjetnost i kulturu DROM upriličili su međunarodnu putujuću izložbu 'Miranda – holokaust Roma', koja se može razgledati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu do 31. kolovoza 2017. godine.

Pozdravne riječi na svečanom otvaranju uputili su dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nj. E. Timo Rajakangas, veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, mr. sc. Hrvoje Šlezak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. O izložbi je govorio Veijo Baltzar, autor izložbe i predsjednik udruge DROM, a službeno ju je otvorio Veljko Kajtazi, saborski zastupnik i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. Ulomke romske glazbe izveo je kvartet DUDA 2 te finski ansambl Ludvig XIV.

Autor izložbe je Veijo Baltzar, romski književnik i umjetnik, a bazira se na životnoj priči Mirande, Romkinje iz Slovačke, koja je za razliku od svoje obitelji uspjela preživjeti zatočeništvo u koncentracijskom logoru. Kroz kolaž fotografija koje prikazuju tipičan romski život, ali i romsku umjetnost te patnju u koncentracijskim logorima, izložba donosi šokantnu, ali i stiliziranu priču o romskoj djevojčici Mirandi, o njezinom putu kroz Drugi svjetski rat i preživljavanje Auswitcha.

"Izložba je bila izložena, osim Finske u kojoj je nastala, u Estoniji i Latviji, a nakon Hrvatske biti će postavljena u Albaniji, Argentini, Belgiji, Češkoj republici, Danskoj, Francuskoj, Islandu, Mađarskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Švedskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji. Projekt je privukao veliku pozornost djelomično i zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi o holokaustu Roma čiji su autori sami Romi. Kako je izložbu u Finskoj pogledalo gotovo milijun ljudi pokrenut je projekt Kroz Mirandine oči kako bi izložba mogla biti prikazana i u drugim zemljama. Cilj projekta je potaknuti međukulturni dijalog te na primjeru u javnosti nedovoljno spominjanoga holokausta Roma na nov način sagledati europsku povijest kako bi se spriječilo ponavljanje njezinih mračnih dijelova“, istaknuto je u pozivu od strane Knjižnice.

Iz Knjižnice ističu da je otvorenje međunarodne turneje izložbe 'Miranda – holokaust Roma' upriličeno 15. veljače ove godine u finskom Kulturnom centru Espoo, dok je svečanim otvorenjem 11. svibnja 2017. u estonskom Muzeju okupacije u Talinu te 15. svibnja 2017. u latvijskom Muzeju geta u Rigi i službeno počela njezina međunarodna turneja. Izložbu je u Talinu otvorio potpredsjednik estonskog parlamenta Enn Eesmaa, a u Rigi njen gradonačelnik Nils Ushakovs što dodatano ukazuje na značaj ove izložbe.

"Izložba je od 2012. do danas putovala po Finskoj, a početak njene međunarodne turneje ujedno je i početak međunarodnog putujućeg projekta Kroz Mirandine oči 2017.–2018. u sklopu kojega se izložba i organizira, a za ostvarenje kojega je DROM dobio sredstva iz EU programa Europa za građane te iz švedskog i norveškog kulturnog fonda. Izložba Miranda – holokaust Roma govori o tihom genocidu Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom turneje po Finskoj razgledalo ju je oko milijun posjetitelja. Ta je turneja uključila i njen postav u Nacionalnom muzeju Finske od 2013. do 2014. godine“, napisano je na internetskim stranicama Knjižnice.

Također je od strane Knjižnice istaknuto da je cilj projekta 'Kroz Mirandine oči' potaknuti međukulturalni dijalog te na primjeru holokausta Roma obnoviti podučavanje o europskoj povijesti: "Miranda predstavlja Anu Frank Roma, kao i nov te inovativni način postavljanja izložbi koji je ujedno i međunarodni brand. Projekt je privukao veliku pozornost djelomično i zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi o holokaustu Roma čiji su autori sami Romi. Tijekom projekta izložba će obići 19 država te će se postaviti u ustanovama različitih profila. Osim Finske, Estonije, Latvije i Hrvatske, izložbu će, tako, tijekom 2017. i 2018. godine ugostiti Albanija, Argentina, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Island, Mađarska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Švedska, Ukrajina te Velika Britanija."

Izložba se u Republici Hrvatskoj organizira pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Veleposlanstva Republike Finske u Republici Hrvatskoj. Svoj vrhunac doživjet će u proljeće 2018. godine, kada će biti postavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 30.06.2017