Zagreb: Hvale vrijedan poludnevni boravak i psihosocijalna podrška za osobe s intelektualnim teškoćama
Tek kada im hrvatski obrazovni sustav bude omogućio veću konkurentnost na tržištu rada, osobe s intelektualnim teškoćama bit će do kraja integrirane u naše društvo
Gradsko društvo Crvenog križa, u suradnji s gradskim Centrom za rehabilitaciju, predstavilo je program poludnevnog boravka i psihosocijalne podrške za osobe s intelektualnim teškoćama. Projekt se provodi već šest mjeseci na pet zagrebačkih lokacija u našem gradu - u Dubravi, Ilici, na Trešnjevci, te u Sigetu i Susedgradu.
Od 1. siječnja ove godine licencirali su uslugu koja nudi i mogućnost poludnevnog boravka. Trenutno imaju 60-ak korisnika, no zainteresiranih je svakim danom sve više.
"Razvijamo psihosocijalne vještine korisnika kako bi ih što više integrirali u život zajednice, u život grada Zagreba, a za one koji za to imaju mogućnost - i na tržište rada", istaknuo je ravnatelj gradskog društva Petar Penava.
Jedan od najvećih problema s kojima se u svakodnevnom životu susreću osobe s različitim vrstama mentalnih teškoća je nemogućnost ostanka u svojim domovima, odnosno njihova institucionalizacija. Naime, cilj je da takve osobe ostanu kod kuće ili u nekom obliku stanovanja uz podršku.
"To je jedan od velikih problema jer danas govorimo o procesu deinstitucionalizacije, o procesu uključivanja u zajednicu", naglasila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak.
Međutim, pravog uključivanja nema ako osobama s poteškoćama nije pružena odgovarajuća podrška, u koju spadaju i usluge u zajednici, konstatirala je Slonjšak. Navela je kako problema ima i na tržištu rada.
"Mi kao Ured suočavamo se s brojnim pritužbama - samih osoba s invaliditetom te njihovih roditelja. Međutim, druga strana se također suočava s velikim problemom, a to je da u pojedinim sredinama mi nemamo dovoljno educiranih osoba s invaliditetom, razina njihova obrazovanja i stručnosti često nije na onoj razini znanja koja je potrebna pojedinim poslodavcima za profile koji su im potrebni u njihovim industrijama“, pojasnila je Slonjšak.
Dakle, potrebno je krenuti od samog obrazovanja osoba s intelektualnim teškoćama. Tek kada im hrvatski obrazovni sustav bude omogućio veću konkurentnost na tržištu rada, one će biti do kraja uključene u naše društvo.
Anita Blažinović
Objavljeno: 21.06.2017