Tijekom predavanja polaznici su mogli čuti da treba razlikovati motivaciju za pokretanje poduzetničkog pothvata, iz čega proizlaze poduzetnici iz prepoznate prilike i oni iz nužde

 

“Aktivnosti poput poticanja znatiželje i emocija, stvaranja vizije, praćenja trendova, poticanja proaktivnog pristupa uz prihvaćanje neuspjeha te jačanja motivacije i pouzdanja, zajedništva i socijalne osjetljivosti, kao i prepoznavanja promjena i prilika, stvaraju kod mladog čovjeka pretpostavke da se on može suočiti s poduzetništvom. Bitno je naglasiti da i nastavnici mogu pred učenicima ponekad priznati svoje neuspjehe kroz život, kako bi se mladi mogli lakše nositi s poteškoćama, a često i s ismijavanjima. Uz to bitne su i pohvale i nagrade, kojima se potiče zanimanje kod mladih. Također, postoje i prateće stvari uz poduzetništvo koje mogu utjecati na zdravlje, ako se mladi ne pripreme na to, ali za to treba organizirati drugo predavanje jer treba više vremena”, istaknuo je mr. sc. Vladimir Žanić, predavač na radionici za nastavnike i stručne suradnike - psihologe, pedagoge, socijalne pedagoge i sve dionike koji izravno ili neizravno rade s mladima, kao glavnu pouku cjelokupnog predavanja na temu 'Kako usmjeriti učenike/studente za bavljenje poduzetništvom'.

Radionica je organizirana od strane Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce, u sklopu psiho-socijalnog projekta koji vodi Maria Tomić Preiner, dipl. psihologinja i dipl. socijalna radnica, u sklopu projekta "Poduzetnost za poduzetništvo - vježbanje poduzetništva u školskim klupama".

Aktivno se sudjelovalo u raspravi je li poduzetništvo stvarno privilegija samo desetak posto populacije, zatim u prepoznavanju važnosti pozitivnog pristupa svakodnevici i njenim izazovima, kao i u učenju zašto je potrebno pristupati samozapošljavanju mladih osoba temeljem prepoznate prilike, a ne iz nužde.

Tijekom predavanja polaznici su mogli čuti da treba razlikovati motivaciju za pokretanje poduzetničkog pothvata, iz čega proizlaze poduzetnici iz prepoznate prilike i oni iz nužde.

“TEA indeks prilika u svijetu je oko 40, a u Hrvatskoj je 17. Omjer poduzetnika koji vide priliku i onih iz nužde u Hrvatske je pao ispod dva, u Sloveniji je devet, a u Švedskoj je iznad 12”, rekao je Žanić tijekom predavanja, napomenuvši da je Hrvatska ipak u nečemu iznad prosjeka – “po strahu od promašaja, gdje je na razini 36, dok je u drugim zemljama prosjek 32”.

Žanić je također istaknuo da postoji pad broja malih i srednjih poduzeća s novim proizvodima. Pitanje je bilo kako pokrenuti inovativnost, jer broj poduzeća koja imaju proizvode kao i svi drugi stagnira te iznosi 70 posto. Kao primjer najinovativnijeg poduzeća u Hrvatskoj stavio je “Ledo”, budući da ima strategiju rasta zahvaljujući mijenjanju i unašanju inovinativnih proizvoda za čak 30 posto svake godine. Uglavnom, u svijetu poduzetništva potrebno je napraviti poslovni plan, imati strategije, ciljeve, misiju i viziju, što vrijedi ne samo za poslovni svijet, već i za privatni.

Naposljetku, polaznici radionice, njih desetak – od kojih jedna studentica s invaliditetom, četvero nastavnika iz zagrebačkih srednjih škola: Trgovačke i Centra za odgoj i obrazovanje mladih s teškoćama u razvoju, dvoje kao članovi udruge Status M – sudjelovalo je zajednički sa članovima Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce u dvije grupe u zajedničkom osmišljavanju različitih aktivnosti za razvoj poduzetničkog duha učenika, koje će se moći primijeniti u školi. Bit svega bilo je da osmisle kako kroz navedene aktivnosti: poticanje znatiželje – što se događa oko đaka, stanja znanosti i inovacija, analize predmeta u pristupu poduzetništvu, poticanju emocija – pozitiva i strast, stvaranje vizije – gdje se vide, poticanje proaktivnog pristupa – jačanje pouzdanja i prihvaćanje neuspjeha, kroz zajedništvo i socijalnu osjetljivost te prepoznavanje promjena i prilika, sami navedu primjere kojima bi motiviraju mlade za poduzetništvo.

Tako su polaznici, idući redom naprijed navedenih aktivnosti, naveli da je potrebno analizirati postojeće stanje i napraviti nešto novo, jedinstveno; zatim treba iskoristiti postojeće proizvode, odlaziti na sajmove inovacija, degustirati proizvode, izazvati interes putem plakata, društvenih mreža, interneta. Kod poticanja emocija istaknuli su da treba razgovarati i slušati o pozitivnim iskustvima i o neuspjesima, a također je važna npr. i muzika tijekom nastave, odlazak u prirodu, korištenje svih vrsta umjetnosti kao poticaj za interes kod mladih. Kod stvaranja vizije bitno je djeci kroz razne vježbe i likovne radionice dati priliku da pokažu gdje se vide za godinu dana, za deset godina – u smislu gdje žele živjeti, raditi, a važno je i gledati futurističke filmove te pratiti povijesna događanja kako bi se shvaćala sadašnjost i budućnost. Kod poticanja proaktivnog pristupa, kod kojeg treba jačati pouzdanje mladih i naučiti ih prihvaćati neuspjehe, predavač Žanić je malo pomogao u razmišljanju u smislu da je važno odlaziti na sajmove specijalizirane za inovacije i trendove, poput IBM 5in5, CES-a i CEBIT-a, te na taj način djecu učiti, ali je i potrebno da sami nastavnici ukažu na svoje neuspjehe tijekom života, dok su polaznici naveli još i sportska i likovna natjecanja, kvizove, uz naglasak i na kućni odgoj, a pogotovo na pohvale i nagrade tijekom obrazovanja koje mogu biti skromne, jer pokazalo se da bolje utječu na motiviranost nego grubi načini učenja. Nastavnica koja se bavi odgojem mladih s teškoćama rekla je kako nastoji da nauči djecu da znaju dijeliti, npr. hranu koju ponesu, da osjete radost darivanja, pri čemu se stvara još veće zajedništvo. Kod socijalne osjetljivosti i zajedništva polaznici su naveli kako potiču humanitarne akcije kod mladih, što izvrsno prihvaćaju i vole se uključiti u to, a također i izlete, zajednička druženja, timske radove, međuvršnjačku pomoć, volontiranje. Kod aktivnosti prepoznavanja promjena i prilika istaknuta je veza mladih i posla, u smislu da bi trebalo prihvatiti svaku priliku za zaposlenje, koja može biti samo stepenica do onog posla koji bi se želio raditi, ali važne su i tribine, povijesni događaji, praćenje stanja u drugim zemljama. Na kraju, važno je dati priliku mladima i nagraditi ih za njihov trud.

U Hrvatskoj postoje nagrade za inovatore: CROMA – za menadžera i poduzetnika godine, te Zlatna bilanca. Najpoznatiji hrvatski poduzetnici su Ivica Todorić, Emil Tedeschi i Luka Rajić.

Radionicu je održao mr. sc. Vladimir Žanić, trenutno viši predavač na kolegijima Ekonomska i poslovna politika te Osnove poduzetništva na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. Istaknuti je stručnjak u području poduzetništva te je koautor više knjiga na temu poduzetništva, objavljenih u Hrvatskoj i u inozemstvu. Obavljao je poslove direktora prvog Centra za poduzetništvo u Hrvatskoj te pomoćnika ministra gospodarstva za obrt, zadrugarstvo, malo i srednje poduzetništvo. Predavao je i na drugim poslovnim školama: Veleučilište Vern i Zagrebačka škola menadžmenta.

Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 06.06.2016