Tradicionalno, Festival je mjesto predstavljanja novih projekata digitalizacije koji donose uvid u rad i ideje ostvarene u baštinskim ustanovama u protekloj godini

 

Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata organiziran je već po šesti puta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, s ciljem promicanja digitalizacije kao sredstva za osiguranje dostupnosti kulturne i znanstvene baštine, stjecanje novoga znanja, istraživanje, obogaćivanje kulturnog identiteta i izražavanja, zabavu, poticanje kulturnog turizma, povezivanje i inovativno korištenje tehnologije u kulturi, znanosti i obrazovanju.

Festival je i ove godine okupio mnoge stručnjake iz područja izgradnje i upravljanja digitalnim zbirkama, izgradnje sustava digitalne knjižnice, digitalizacije različitih vrsta građe te korištenja i promicanja digitalne kulturne i znanstvene baštine. Posvećen je temi okupljanja digitalne građe i metapodataka, ali i stručnjaka, iskustava i ideja, sa ciljem prepoznavanja digitalizacije kao poticaja za suradnju i postizanje kvalitativnih promjena u baštinskim ustanovama. Tema se provlačila kroz nekoliko pozvanih izlaganja prvoga dana Festivala, bilo da je riječ o razmatranju opisa zbirke, ujednačavanju normativnih podataka, okupljanju digitalnih zbirki ili korištenju digitalnih preslika. Temu okupljanja svakako su dodatno poduprla i izlaganja koja se bave područjem interoperabilnosti i semantičkog weba, korisnicima i korištenju digitalnog sadržaja, ali i primjeni naprednih tehnologija u razvoju proizvoda nastalih u projektima digitalizacije.

Tema u fokusu ovogodišnjeg D-festa okupljanje je podataka i digitalne građe koja se razmatrala u sklopu uvodnih predavanja, ali i u ostalim izlaganjima dvodnevnoga skupa.

Održana su brojna izlaganja, tako da su prvog dana iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) predavanja započeli:

- Ana Knežević Cerovski: “Autorizirani podaci u kontekstu semantičkog weba: priprema puta”, uz koju je autorica i Tanja Buzina;

- Sofija Klarin Zadravec: “Portal digitalnih zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu”;

a u ime Narodne biblioteke Srbije prezentaciju je pripremio Miroljub Stojanović, pod nazivom “Primjena naprednih tehnologija i korištenje digitalne tehnologije”, istaknuvši da su digitalnu Narodnu biblioteku Srbije, koja je uglavnom usmjerena ka vizualnim komunikacijama, odlučili približiti i drugim korisnicima koji nisu u mogućnosti pratiti je na taj način, putem ozvučivanja. Ozvučivanjem mrežnih stranica omogućili su automatsku konverziju tekstualnog sadržaja koji se nalazi na mrežnim stranicama u odgovarajuću zvučnu datoteku, čime je osobama s invaliditetom omogućeno da ravnopravno sudjeluju s ostatkom društva u korištenju digitalne biblioteke. Ozvučivanje se obavlja sintetizacijom tekstova pomoću TTS servera, tekst u govor.

Potom su uslijedila daljnja izlaganja:

- Tinka Katić iz NSK-a u Zagrebu: “Opis na razini zbirke”;

- Koraljka Kuman Šlogar s Instituta za etnologiju i folkloristiku: “DARIAH-ERIC: središte europske digitalne humanistike i umjetnosti”;

- Tomislav Stojanov s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: “Hrvatska leksikografija i digitalizacija – od tiskanoga rječnika prema Europskome rječničkom portal”;

- Boris Badurina i Dunja Seiter-Šverko s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Knjižnice Grada Zagreba: “Digitalne zbirke narodnih knjižnica Republike Hrvatske – pilot projekt okupljanja podataka”;

- Radovan Vrana s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: “Upotrebljivost korisničkih sučelja digitalnih knjižnica: kontinuirani izazov prilagodbe”.

Bogat i zanimljiv program Festivala dodatno su upotpunila i posterska izlaganja, koja su predstavljala provedene projekte digitalizacije, analize sadržaja digitalizirane građe te rezultate istraživanja tema iz područja digitalizacije:

- Sanda Furjanić iz Gimnazije Karlovac: “Digitalizacija povijesne građe Gimnazije Karlovac”;

- iz NSK-a u Zagrebu: Tamara Ilić-Olujić iz NSK-a u Zagrebu: “Pozdrav iz Zagreba: digitalizacija razglednica”, Matilda Justinić: “Odabir građe za digitalizaciju: uloga bibliografije”, Anita Marin: “Analiza sadržaja digitaliziranih starih novena: romani u nastavcima” te Tatjana Mihalić i Marina Stanić Palašti: “Od gramofonske ploče do digitalne zbirke”;

- Arian Rajh i Zrinka Šimundža-Perojević iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH: “Projekt digitalizacije dokumentacije o lijekovima u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode”.

Zanimljivost izlaganja upotpunili su nadalje:

- Hrvoje Stančić, Vedran Šegota i Andro Babić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Botaničkog zavoda, Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: “Međufakultetska suradnja na projektu digitalizacije herbarijske zbirke orhideja u Hrvatskom herbariju”;

- Mladen Tomurad i Goran Zlodi s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Link2-a d.o.o.: “Projekt Croato-Aegyptica Electronica: iskustva okupljanja građe, interoperabilnosti metapodataka i razvoja egiptološkog nazivlja u višejezičnom okružju”;

- Mario Buletić i Dario Marušić iz Etnografskog muzeja Istre, etnomuzikolog: “Istarski tradicijski instrumenti online”;

- Artur Šilić i Nikola Bojić – samostalni istraživač; Institut za povijest umjetnosti: “ARNET – primjer primjene računalnih modela u povijesti umjetnosti”;

- Ana Solter iz Arheološkog muzeja u Zagrebu: “#Dove Tales, Vučedolska golubica putuje s Vama – predstavljanje projekta”;

- Tamara Horvat Klemen i Renata Pekorari iz Digitalnog informacijsko-dokumentacijskog ureda Vlade Republike Hrvatske: “Izazovi prikupljanja, obrade i objave građe u Središnjem katalogu službenih dokumenata”;

- Dijana Sabolović-Krajina i Josipa Stmečki iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica: “Virtualna izložba ‘Koprivnica i Prvi svjetski rat’ – predstavljanje najnovijeg projekta digitalizacije Knjižnice i čitaonice ‘Fran Galović’ Koprivnica”;

- Tatjana Šarić iz Hrvatskog državnog arhiva: “Nova mrežna stranica Hrvatskoga državnoga arhiva: ‘Prvi svjetski rat 1914.-1918. – pogled iz arhiva”;

- Nataša Mučalo iz Državnog arhiva u Šibeniku: “Šibenski diplomatarij – zbornik šibenskih isprava”;

- Ksenija Tokić, Blaženka Vrdoljak Šalamon, Božica Tošić, Mislav Mikec, Maja Benčec Ivanjko s Instituta za turizam: “Projekt digitalizacije znanstvene i stručne produkcije Instituta za turizam”;

- Marija Borovičkić, izvršna urednica časopisa Život umjetnosti: “Digitalizacija časopisa Život umjetnosti 1966.-2000.”.

“Mi kao Muzej imamo svoj repozitorij u kojemu su dostupna sva naša izdanja. Zbog toga i sudjelujemo na festivalima digitalizacijskih projekata, jer se tamo uvijek može čuti sve najnovije s tog područja, a vezano i za muzeje. To je mjesto gdje se odvijaju vrlo korisni razgovori između sudionika te razmjenjuju iskustva i kontakti. Ovogodišnji Šesti festival je bio iznimno zanimljiv, jer smo na njemu mogli čuti mnogo novina u odnosu na prošlogodišnji, a od kojih bi neke izdvojila koje su se meni učinile kao vrlo korisne za našu ustanovu:

- uvid u Portal digitalnih zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je jedan veliki korak prema uspostavi Hrvatske digitalne knižnice;

- Hrvatska leksikografija i digitalizacija, čiji pregled je pokazao svu raznolikost rječnika standardnog jezika, ali je od svih njih samo jedan izvor slobodan i besplatno pretraživ, te bi možda NSK mogla inicirati stvaranje izvorišta za sve zainteresirane da putem tražilice dođu do što većeg broja digitalnih sadržaja;

- prikaz nastajanja virtualne izložbe „Koprivnica i prvi svjetski rat“, gdje je prikazan na jedan novi način prikupljanje, obrada i digitalna pohrana koprivničkog kraja iz vremena Prvog svjetskog rata i koja je pohranjena u repozitoriju Europeane”,

rekla je Adriana Gri Štorga, voditeljica Knjižnice u Arheološkom muzeju u Puli, koja je kao članica Uredništva publikacija Arheološkog muzeja Istre aktivno uključena u sve što se tiče digitalizacije publikacija.

Drugi dan Festivala bio je posvećen izlaganjima o programima i natječajima Europske unije za dodjelu sredstava projektima u području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine te kulture, znanosti, umjetnosti i informacijsko-komunikacijskih tehnologija, dok se pri samom kraju tog dana održala i specijalizirana radionica za ustanove u znanosti i kulturi posvećena prijavljivanju i financiranju projekata digitalizacije u programima Europske unije. Također, omogućen je obilazak Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prezentacije su održali:

- Marina Pražetina iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije: “Mogućnosti prijave projekata digitalizacije kulturne i znanstvene baštite u Obzoru 2020.”;

- Anera Stopfer iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske: “Potprogram Kultura programa Europske unije Kreativna Europa”;

- Jelena Bračun Filipović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija: “Hrvatskih klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija – sector Baštine”;

- Jasna Jakšić iz Muzeja suvremene umjetnosti: “Izvedba muzeja/Performing the Museum – predstavljanje projekta financiranog iz programa Kreativna Europa”;

- Matilda Copić i Božana Bešlić iz TIM4PIN-a d.o.o.: “Financiranje digitalizacije kulturne i znanstvene baštine iz programa Europske unije”.

“U drugom dijelu Festivala prikazano je nekoliko prezentacija projekata Europske unije te radionica o načinu kako doći do sredstava Europske unije namijenjene financiranju europske teritorijalne suradnje. Taj dio je bio vrlo koristan jer su nam prezentirane informacije o natječajima te uvjeti potrebni da bi se sudjelovalo u njima. Na radionici se razvila vrlo zanimljiva i živahna diskusija, na kojoj su se postavljala vrlo praktična pitanja, a na koja smo većinom i dobili odgovore, koji nam se nisu uvijek i sviđali zbog, u nekim dijelovima, velike kompliciranosti sudjelovanja u tim natječajima”, nastavila je Gri Štorga.

Rezultati dosad održanih festivala kroz protekle godine uspješno su predstavljanje hrvatskih i europskih projekata digitalizacije, upoznavanje s najnovijim tehničkim dostignućima u području digitalizacije te uspostavljanje suradnje među stručnjacima i ustanovama.

Tradicionalno, Festival je u najvećoj mjeri mjesto predstavljanja novih projekata digitalizacije koji donose uvid u rad i ideje ostvarene u baštinskim ustanovama u protekloj godini.

“U svakom slučaju treba podržati održavanje tog Festivala i dalje, jer je to jedno od rijetkih mjesta gdje se susreću muzejske, arhivske, knjižnične i druge baštinske ustanove sa zajedničkim ciljem za što većom dostupnošću njihove građe i dokumenata svim zainteresiranim korisnicima – dakle jedno veliko otvaranje javnosti i pokazivanje ogromne važnosti naše kulture za našu državu”, zaključila je Gri Štorga, vrlo zadovoljna ovogodišnjim Festivalom.

Piše: Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 27.04.2016