PITANJE: M. J. Sredinom 2013. godine imao sam ozljedu na radu te sam liječen i operiran u bolnici. Poslodavac je ispunio sve potrebne formulare kako bi mi se ozljeda na radu priznala i HZZO je to u konačnici i odobrio.

 

Nakon nekog vremena dobio sam od bolnice rješenje o ovrsi na temelju neplaćenih 600 kuna za operacijski zahvat. Uložio sam prigovor i imam par pitanja:

Ako sam u slučaju priznate ozljede na radu oslobođen plaćanja, zašto je bolnica poslala račun i rješenje o ovrsi? Jesam li trebao prvo platiti račun pa onda tražiti povrat od HZZO-a i hoću li u tom slučaju izgubiti parnicu zbog procesne greške?

ODGOVOR: Poštovani, temeljem čl. 19. st. 2. t. 12. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13; u daljnjem tekstu: ZOZO) osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Temeljem čl. 23. st. 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN 75/14, 154/14; u daljnjem tekstu: Pravilnik) prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti osigurana osoba ostvaruje od dana nastanka te ozljede, odnosno od datuma utvrđivanja profesionalne bolesti. Osigurana osoba Zavoda koja u času korištenja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nije ta prava mogla ostvariti osnovom rješenja, odnosno ovjerene tiskanice prijave jer rješenje, odnosno ovjerena prijava nisu donijeti ili je postupak za njihovo donošenje naknadno pokrenut u propisanom roku, može neostvarenu razliku prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti nakon donošenja tog rješenja, odnosno ovjere prijave (čl. 23. st. 4. Pravilnika). U tom slučaju osigurana osoba može ostvariti pripadajuću razliku temeljem zahtjeva podnesenog Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku 3 godine od dana stjecanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Prema tome, ako su bile ispunjene sve pretpostavke za oslobođenje od plaćanja troškova zdravstvenih usluga, oni Vam nisu trebali biti naplaćeni. Iznimno, u slučaju uporabe lijekova s dopunske liste lijekova Zavoda koji su korišteni u liječenju koje je posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti obvezno zdravstveno osiguranje osigurava pokriće troškova u visini cijene ekvivalentnog lijeka s osnovne liste lijekova Zavoda, a iznos propisanog sudjelovanja u cijeni lijeka u skladu sa st. 4. i 5. čl. 20. ZOZO osigurana osoba plaća neposredno ili putem dopunskog zdravstvenog osiguranja kod osiguravatelja dopunskog zdravstvenog osiguranja čija polica pokriva taj rizik u skladu sa Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06, 150/08, 71/10).

Obzirom da nemamo uvid u dokumentaciju, ne možemo sa sigurnošću znati proizlaze li navedeni troškovi iz činjenice pružanja zdravstvene zaštite prije priznanja ozljede na radu ili zbog korištenja lijekova s Dopunske liste Zavoda.

Ako ste u skladu s čl. 57. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14; u daljnjem tekstu: OZ) uložili prigovor javnom bilježniku koji ga je donio, te je on bio pravodoban tj. podnesen u roku 8 dana od primitka rješenja, o njemu odlučuje sud. Kao tuženik pred sudom Vi morate dokazati svoje navode kako biste uspjeli u postupku.

Pravna klinika, Zagreb

Objavljeno: 15.02.2016